1. Course over ground (COG): Ovo je smjer kojim brod zapravo putuje u odnosu na geografski položaj. COG se određuje praćenjem položaja broda putem navigacijskih instrumenata poput GPS-a ili RADAR-a. To je stvarni smjer kojim se brod kreće u odnosu na fiksne geografske točke.

2. Heading: Heading je smjer u kojem je usmjeren prednji dio broda, izražen u stupnjevima u odnosu na magnetni sjever. To je smjer u kojem brod “gleda” ili pokazuje, neovisno o tome kreće li se u tom smjeru ili ne. Heading se obično očitava pomoću magnetskog kompasa na brodu.

3. Speed over ground (SOG): SOG je brzina kretanja broda u odnosu na geografski položaj. To je brzina kojom se brod stvarno kreće prema referentnim geografskim točkama, kao što su latitudinalne i longitudinalne linije na karti. SOG se može mjeriti pomoću GPS-a ili drugih navigacijskih sustava.

4. Speed through water (STW): je brzina kretanja broda u odnosu na vodu kroz koju prolazi. To je brzina koju brod postiže pomoću svojih pogonskih sistema, bez obzira na vanjske faktore poput struja i vjetra. STW se obično mjeri pomoću loga, uređaja koji prati brzinu kretanja broda kroz vodu.

Razlika između SOG i STW leži u tome što SOG uzima u obzir vanjske faktore poput struja i vjetra koji mogu utjecati na kretanje broda, dok STW mjeri samo brzinu kretanja kroz vodu, ne uzimajući u obzir te vanjske faktore.

5. Speed through water (STW): je brzina kojom se brod kreće kroz vodu, neovisno o vanjskim utjecajima poput struja ili vjetra. To je brzina koja se mjeri relativno prema vodi kroz koju brod prolazi, a obično se mjeri pomoću uređaja poput loga.

6. Pravi vjetar (true wind): Pravi vjetar je vjetar koji puše u određenom smjeru u odnosu na stvarnu točku na kompasu. To je važan podatak za navigaciju jer pomaže u određivanju smjera i brzine vjetra.

7. Relativni vjeta (relative wind): je vjetar koji se osjeća na brodu u odnosu na brzinu i smjer kretanja broda. To znači da ako se brod kreće brže od vjetra, relativni vjetar će se osjećati drugačije nego kada se brod kreće sporije od vjetra.

8. RPM (Revolutions Per Minute): RPM označava broj okretaja motora u minuti i koristi se za mjerenje brzine rada motora. To je važan podatak za praćenje performansi motora i održavanje optimalnog radnog stanja.

9. Clinometer: je uređaj koji se koristi za mjerenje nagiba ili nagiba broda. To je važno za održavanje stabilnosti broda i praćenje bilo kakvih promjena u nagibu koje bi mogle ukazivati na opasnosti poput prevrtanja.

10. Rudder Angle Indicator: Ovaj pokazatelj pokazuje ugao nagiba kormila broda. To je korisno za kapetana kako bi znao u kojem smjeru je kormilo okrenuto i kako bi precizno upravljao kretanjem broda.

11. Echo Sounder: Echo Sounder je uređaj koji koristi zvučne signale za mjerenje dubine vode ispod broda. To je važno za sigurnu navigaciju, posebno u plićim vodama gdje postoji rizik od nasukanja.

12. Plotovanje brodova: Plotovanje brodova je proces praćenja položaja brodova na karti I radaru kako bi se odredila ruta putovanja i izbjegli sudari s drugim plovilima.

13. CPA (Closest Point of Approach): CPA je najbliža točka približavanja između dva broda. To je važan podatak za procjenu rizika od sudara i za poduzimanje potrebnih akcija za izbjegavanje sudara.

14. TCPA (Time to Closest Point of Approach): TCPA je vrijeme koje je potrebno dva broda da dosegnu najbližu točku približavanja. To je korisno za planiranje akcija kako bi se izbjegli sudari.

15.Bearing: je smjer u kojem se nalazi objekt u odnosu na brod, izražen u stepenima. To je važan podatak za navigaciju i praćenje položaja drugih plovila ili geografskih obilježja.

16. BCR (Bow Crossing Range): je najbliža tačka na kojoj će jedan brod presjeći putanju ili krmenu liniju drugog broda. Ako je BCR (Bow Crossing Range) u pozitivnom (+) smjeru, to znači da će pravac kretanja broda biti preko prednje strane (provi) drugog broda. Suprotno, ako je BCR u negativnom (-) smjeru, to ukazuje da će pravac kretanja broda biti preko zadnje strane (krme) drugog broda..

17. BCT (Bow Crossing Time): je vrijeme koje je potrebno dva broda da prođu jedan pored drugog. To je važan podatak za procjenu sigurnosti i izbjegavanje sudara, posebno u situacijama kada se brodovi kreću jedan prema drugome ili su u blizini.

18. RADAR: je uređaj koji koristi radio vtalase za detekciju objekata poput drugih brodova ili prepreka u svim vremenskim uslovima. To je ključni alat za navigaciju i sigurnost na moru jer omogućava identifikaciju objekata koji se nalaze izvan vidokruga.

19. ECDIS (Electronic Chart Display and Information System): je elektronski sistem koji se koristi za prikaz i upravljanje kartama broda. To zamjenjuje tradicionalne papirnate karte i omogućava preciznije praćenje položaja broda i planiranje rute.

20. GPS (Global Positioning System): je satelitski sistem koji se koristi za određivanje geografskog položaja. To omogućava precizno praćenje položaja broda u stvarnom vremenu koristeći signale koje emituju sateliti u orbiti.

21. Razlika izmedju AIS (Automatic Identification System) I ARPA (Automatic Radar Plotting Aid): Razumijevanje razlike između AIS (Automatski identifikacioni sistem) i ARPA (Automatski radar za plotiranje) je ključno za navigaciju.

AIS se brzo plotuje jer koristi posebne emitere na brodu koji šalju podatke o položaju, brzini, kursu i drugim informacijama. Ovi podaci uključuju ime broda, MMSI broj, pozivni znak, odredište, predviđeno vrijeme dolaska (ETA), dubinu, itd.

S druge strane, ARPA treba vremena da dobije podatke jer se oslanja na RADAR signale i procesuiranje podataka. ARPA pruža informacije o kritičnim aspektima kao što su najbliža tačka prolaza (CPA), vrijeme najbliže tačke prolaza (TCPA), tačka presijecanja putanja (BCR), tačka presijecanja linije kursa (BCT), brzina, itd.

Dakle, dok AIS pruža detaljne informacije o brodu, ARPA se fokusira na podatke koji su od vitalnog značaja za izbjegavanje sudara na moru.

23. Nautička milja: Nautička milja iznosi 1.852 kilometra i koristi se kao mjerna jedinica udaljenosti na moru. A za brzinu kretanja broda koristi se Knot I iznosi isto koliko I nautička milja

24. MMSI (Maritime Mobile Service Identity) je jedinstveni broj koji se dodjeljuje svakom brodu i koristi se za identifikaciju u komunikaciji putem radioveza, AIS-a i drugih pomorskih komunikacijskih sistema.

25. ETA (Estimated Time of Arrival) označava predviđeno vrijeme dolaska broda na odredište ili na određenu tačku na putanji.

26. Call sign je međunarodni alfanumerički identifikator koji se koristi za identifikaciju broda u radio komunikaciji.

27. IMO broj (International Maritime Organization number) je jedinstveni identifikator broda koji se dodjeljuje od strane Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Koristi se za identifikaciju brodova i olakšava administraciju i bezbjednost pomorskog saobraćaja.

28. GMDSS (Global Maritime Distress and Safety System): GMDSS je međunarodni sistem za komunikaciju i sigurnost na moru koji omogućava brzo i učinkovito reagovanje u hitnim situacijama poput izvanrednih situacija ili nesreća.

29. VHF (Very High Frequency): je radiofrekvencijski opseg koji se koristi za komunikaciju na moru. To je jedan od najčešće korištenih opsega za komunikaciju između brodova i obale.

30.MF (Medium Frequency): je radiofrekvencijski opseg koji se također koristi za komunikaciju na moru. On se često koristi za komunikaciju na većim udaljenostima od VHF-a.

31. INMARSAT C: je system satelitske komunikacije koji se koristi za prijenos tekstualnih i podataka na moru. To omogućava komunikaciju između brodova i obale čak i kada su izvan dometa tradicionalnih radio veza.

32.Tx i Rx: Tx označava slanje (transmit), dok Rx označava primanje (receive). To su uobičajeni termini koji se koriste u vezi s prijenosom podataka i komunikacijom.

33. Poznavanje osnova rada na Wordu i Excelu: To podrazumijeva poznavanje osnovnih funkcija za izradu dokumenata i tablica pomoću programa Microsoft Word i Excel, što uključuje stvaranje, uređivanje i formatiranje dokumenata i tablica.

34. Osnove strana broda: To uključuje poznavanje osnovnih smjerova i dijelova broda, kao što su prednji dio (foreward), zadnji dio (aft), lijeva strana (port) i desna strana (stbd). Ovo je važno za navigaciju i komunikaciju na brodu.

35. Gaz broda: Gaz broda je dubina broda u vodi. Čitanje gaza je proces mjerenja te dubine kako bi se osiguralo da brod ima dovoljno prostora ispod kobilice za sigurno plovidbu, posebno u plićim vodama.

36. Brod je improvan ili inkrman: Kada kažemo da je brod improvan, to znači da je njegov gaz na provi veći od gaza na krmi. Drugim riječima, brod je nagnut prema provi ili leži niže na provi u odnosu na krmi. Kada kažemo da je brod inkriman, to znači da je njegov gaz na krmi veći od gaza na provi. Drugim riječima, brod je nagnut prema krmi ili leži niže na krmi u odnosu na provu.
37. Gross Tonnage: je ukupna težina broda, uključujući teret, ali ne i prostor za putnike ili posadu. To je važan podatak za procjenu kapaciteta i veličine broda.

38. Net Tonnage: je težina broda bez tereta i prtljage, što uključuje samo strukturu broda i prostor za putnike ili posadu. To je korisna mjera za procjenu stvarne veličine broda i njegove sposobnosti za prijevoz tereta.

39.Dead Weight: je ukupna težina tereta koji brod može prevoziti, uključujući i teret koji se nalazi iznad njegove nosivosti. To je važan podatak za planiranje otpreme tereta i osiguravanje sigurne plovidbe.

40. Vodene linije na brodu: Vodene linije na brodu uključuju različite linije koje označavaju različite nivoe vode na trupu broda, uključujući vodenu liniju natapanja, vodenu liniju tereta i vodenu liniju konstrukcije. Ove linije pomažu u procjeni potapanja i stabilnosti broda.

41. Deplasman: Deplasman je težina vode koju brod pomakne kada se uroni u nju. To je važan podatak za proračun stabilnosti i nosivosti broda.

42. SOLAS je međunarodna konvencija koja postavlja standarde za sigurnost na moru. Ova konvencija obuhvata širok spektar sigurnosnih propisa i smjernica kako bi se osigurala sigurnost brodova, putnika i posade.

43. MARPOL: je međunarodna konvencija koja postavlja standarde za sprječavanje zagadjenja mora od brodova. Ova konvencija obuhvaća propise o ispuštanju otpada, pranje spremnika i druge aktivnosti koje mogu utjecati na okoliš.

44. ISM: je međunarodni kodeks za upravljanje sigurnošću brodova i sprječavanje zagadjenja. Ovaj kodeks postavlja smjernice i zahtjeve za sigurno upravljanje brodovima i održavanje visokih standarda sigurnosti.

45. ISPS: je međunarodni kodeks koji se odnosi na sigurnost brodova i luka. Ovaj kodeks postavlja zahtjeve za osiguranje luka i terminala te sprečavanje terorizma i neovlaštenog pristupa brodovima i lukama.

46. ISPS (International Ship and Port Facility Security Code) je međunarodni kodeks koji postavlja standarde i smjernice za osiguranje luka i brodova od terorističkih prijetnji. Ovaj kodeks propisuje mjere sigurnosti koje trebaju biti implementirane kako bi se spriječili teroristički napadi na luke, teretne operacije i samu plovidbu. To uključuje provođenje sigurnosnih pregleda, kontrolu pristupa luku i brodovima, nadzor teretnih operacija i komunikaciju s relevantnim sigurnosnim agencijama.

47. SART (Search and Rescue Transponder) je uređaj koji se koristi za olakšavanje lociranja i spašavanja u slučaju nužde. Kada se aktivira, SART emituje radio signal koji može biti detektovan od strane radarskih sistema na brodovima ili avionima za spašavanje. To omogućava brže lociranje i spašavanje broda ili osoba u opasnosti.

48. EPIRB (Emergency Position Indicating Radio Beacon) je uređaj koji se koristi za slanje signala za spašavanje putem satelita u slučaju nužde. Kada se aktivira, EPIRB šalje signal s tačnom lokacijom broda ili osobe u opasnosti, što omogućuje brzu intervenciju i spašavanje.

49. Lifeboat je plovilo koje se koristi za spašavanje ljudi s broda u slučaju nužde. Lifeboatovi su obično opremljeni potrebnom opremom za preživljavanje i mogu biti ručno ili automatski pokretani.

50. Liferaft je splav za spašavanje koji se koristi u slučaju nužde ako je brod potonuo. Liferaftovi su obično kompaktni i lagani, ali opremljeni su s osnovnom opremom za preživljavanje poput hrane, vode i signalnih uređaja.

51. Lifejacket je pojas za spašavanje koji se nosi oko tijela kako bi ljudima u moru pružio pomoć u plutanju. Lifejacketovi su obično naduvani ili opremljeni plutačima koji osiguravaju pomoć u održavanju površine vode.

52. Immersion suit je termoizolacijsko odijelo koje štiti pomorce od hladne vode u slučaju nužde. Ova odijela pružaju toplinsku izolaciju i pomoću njih pomorci mogu duže preživjeti u hladnoj vodi.

53. MUSTER STATION je određeno mjesto na brodu gdje se posada okuplja u slučaju nužde radi provjere prisutnosti i daljnjih upustva. To je obično označeno i opremljeno osnovnom opremom za spašavanje i komunikaciju.

54. Generalni alarm je ozvučni signal koji se sastoji od sedam kratkih i jednog dugog tona brodske sirene. Ova kombinacija tonova je univerzalni signal za hitne situacije na brodu. Kada se generalni alarm aktivira, to označava hitnu situaciju koja zahtijeva brze reakcije i moguću evakuaciju. Kada se čuje generalni alarm, sva posada, bez izuzetka, mora odmah otići na svoje određene položaje za hitne situacije, poznate kao Muster Station. To je mjesto na brodu gdje se posada okuplja kako bi provjerila prisutnost, dobila upute za dalje postupanje i organizirala evakuaciju ako je potrebno. Posada mora ozbiljno shvatiti generalni alarm i odmah reagovati u skladu s procedurama za sigurnost na brodu.
55. Alarm za napuštanje broda, poznat i kao “abandon ship alarm”, obično se sastoji od sedam kratkih i jednog dugog zvučnog signala sirene ili alarma. Ova kombinacija tonova služi kao univerzalni signal za hitnu evakuaciju broda. Kada se aktivira, alarm za napuštanje broda označava izuzetno hitnu situaciju u kojoj posada mora odmah napustiti brod radi vlastite sigurnosti.

56. Fire alarm na brodu obično se sastoji od jednog dugog signala sirene ili alarma, koji se često ponavlja kako bi privukao pažnju posade. Istovremeno s tim zvukom, obavještava se posada putem sistema za javno oglašavanje (public address) o lokaciji požara na brodu. To znači da se glasovnom porukom ili automatskim obavještenjem putem zvučnika informiše posada o tačnoj lokaciji požara ili mjestu na kojem je detektovan dim ili vatra.
57. MOB alarm na brodu obično se sastoji od tri duga signala sirene ili alarma. MOB je skraćenica od “Man Overboard”, što znači da je neko pao s broda u more. Kada se ovaj signal aktivira, to upozorava posadu na hitnu potrebu za traženjem i spašavanjem osobe koja je pala s broda.
58. Protivpožarna crijeva su fleksibilna crijeva koja se koriste za isporuku vode ili pjenaste stvari radi gašenja požara, dok su extinguisheri uređaji koji sadrže sredstvo za gašenje požara i koriste se za brzo gašenje manjih požara.

59. Spring linija, glavna linija, krmena linija i poprečna linija su različite vrste užadi koje se koriste za vezivanje broda uz obalu ili drugi brod. Svaka od ovih linija ima svoju specifičnu svrhu i koristi se u različitim situacijama prilikom vezivanja broda. Evo detaljnijeg objašnjenja svake od njih:

1. Spring line (Bočna užad): Spring line je užad koja se koristi kako bi se spriječilo naginjanje broda prema naprijed ili unazad, posebno kada se vezuje uz obalu ili dok je privezan za drugi brod. Ova linija se obično postavlja pod oštrim uglom u odnosu na brod kako bi pružila bočnu potporu.

2. Head line (Prijestolna užad): Head line je užad koja se koristi za vezivanje prednjeg dijela (pramca) broda uz obalu ili drugi brod. Ona pomaže u održavanju stabilnosti i kontrolisanju položaja pramca broda tokom vezivanja.

3. Stern line (Krmna užad): Stern line je užad koja se koristi za vezivanje stražnjeg dijela (krme) broda uz obalu ili drugi brod. Ova linija pomaže u održavanju stabilnosti i kontrolisanju položaja krme broda tokom vezivanja.

4. Breast line (Poprečna užad): Breast line je užad koja se koristi za sprečavanje naginjanja broda prema obali ili drugom brodu, posebno kada postoji bočni pritisak vjetra ili struje. Ova linija se obično koristi za održavanje bočne stabilnosti broda tokom vezivanja.

Svaka od ovih linija igra ključnu ulogu u osiguravanju sigurnog i stabilnog vezivanja broda. Pravilno korišćenje ovih užadi je važno za sprečavanje oštećenja broda ili okolnih objekata tokom vezivanja i dok je brod privezan.

60. Aparati za gašenje požara, poznati kao extinguishi, razlikuju se po vrsti sredstva koje koriste za gašenje požara. Evo detaljnijeg objašnjenja nekoliko osnovnih vrsta extinguishera:

1. Prašni extinguishi: Ovi aparati koriste fini prah koji se raspršuje pod pritiskom kako bi ugušio požar. Prašak može biti natrijum-bikarbonat, kalijum-bikarbonat ili ABC prah, koji je mješavina različitih sastojaka. Praškasti extinguishi su efikasni za gašenje požara uzrokovanog električnim instalacijama, gorivim tečnostima i čvrstim gorivima.

2. Pjenasti extinguishi: Pjenasti extinguishi koriste vodenu pjenu koja se raspršuje pod pritiskom. Pjena stvara prekrivač koji sprečava pristup kiseonika požaru, čime se smanjuje njegova mogućnost širenja. Ovi extinguishi su efikasni za gašenje požara na gorivima poput ulja, benzina i alkohola.

3. Plinski extinguishi: Ovi aparati koriste gas pod pritiskom, poput ugljen-dioksida (CO2) ili halona, kako bi izbacili kiseonik iz zone požara, gušeći ga na taj način. Plinski extinguishi su pogodni za gašenje požara na električnoj opremi i osjetljivim materijalima koji bi mogli biti oštećeni vodom ili prahom.

4. Vodeni extinguishi: Vodeni extinguishi koriste vodu kao sredstvo za gašenje požara. Ovi aparati mogu biti ispunjeni vodom pod pritiskom ili sadržavati vodu s dodatkom aditiva koji povećavaju njegovu efikasnost. Vodeni extinguishi su najčešće korišteni za gašenje požara na čvrstim materijalima poput drveta, tkanina i papira.

Odabir odgovarajućeg extinguishera važan je za efikasno gašenje požara i minimiziranje štete. Prilikom korištenja extinguishera, važno je pažljivo slijediti upute proizvođača kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost gašenja požara.

Glavna makina je primarni pogon broda, dok su pomoćni motori manji motori koji obavljaju različite funkcije poput generisanja električne energije ili pokretanja pomoćnih uređaja.

Bowtruster je propulzivni uređaj koji se nalazi na pramcu broda i koristi se za manevriranje broda u blizini luke ili u uskim vodama.

61. Pravila o izbjegavanju sudara na moru, poznata kao COLREG (Convention on the International Regulations for Preventing Collisions at Sea), predstavljaju međunarodni skup pravila i propisa koji regulišu ponašanje brodova na moru kako bi se izbjegli sudari.

1. Osnovni principi: COLREG definišea pravila i postupke koje brodovi trebaju slijediti kako bi se izbjegli sudari na moru. Osnovni principi uključuju odgovornost izbjegavanja sudara, obavezu pridržavanja pravila, kao i pravo prolaza.

2. Osnovne odredbe: COLREG sadrži niz odredbi koje definišu kako bi brodovi trebali manevrisati kako bi izbjegli sudar. To uključuje definicije specifičnih područja na brodu poput zvijezde, pramca, krme, kao i pravila koja se primjenjuju u određenim situacijama poput susreta dva broda, preticanja, približavanja obali, plovidbe u uskim kanalima itd.

3. Pravila prioritetnosti: COLREG utvrđuje prioritete između različitih vrsta plovila kako bi se osigurala sigurnost na moru. Na primjer, pravila daju prednost jedrilicama nad brodovima pod pogonom, te pravo prvenstva prolaza u određenim situacijama.

4. Svjetlosne i zvučne oznake: COLREG također propisuje upotrebu svjetlosnih i zvučnih signala kako bi se signalizirale namjere brodova drugima. To uključuje upotrebu svjetlosnih signala u noćnim uslovima i zvučnih signala kao što su zvučni signali upozorenja, pravila za prepoznavanje i identifikaciju drugih brodova itd.

5. Pravila u različitim situacijama: COLREG detaljno definiše postupke i pravila koja treba primijeniti u različitim situacijama na moru, uključujući susret dva broda, preticanje, približavanje obali, plovidbu u uskim kanalima, plovidbu u gusto naseljenim vodenim područjima itd.

Pravila COLREG su ključna za osiguranje sigurnosti na moru i međunarodno su priznata i prihvaćena od strane pomorskih zajednica širom svijeta. Svi pomorci, uključujući kapetane, oficire palube i oficire stroja, dužni su poznavati i pridržavati se ovih pravila kako bi osigurali sigurnu plovidbu i izbjegli sudare na moru.

62. Navigacijska svjetla su bitan dio opreme na brodu koja pomaže drugim brodovima da prepoznaju njegovu prisutnost, smjer kretanja i veličinu. Ovdje su detalji o različitim vrstama navigacijskih svjetala, njihovim oblicima i zvučnim signalima:

1. Crveno svjetlo:

   – Oblik: Crveno svjetlo obično je okruglo i postavljeno na lijevoj (port) strani broda kada gledate prema naprijed.

2. Zeleno svjetlo:

   – Oblik: Zeleno svjetlo također je okruglo i postavljeno na desnoj (starboard) strani broda kada gledate prema naprijed.

3. Bijelo svjetlo na pramcu:

   – Oblik: Bijelo svjetlo na pramcu je obično postavljeno na prednjem dijelu broda.

4. Bijelo svjetlo na krmi:

   – Oblik: Bijelo svjetlo na krmi postavljeno je na zadnjem dijelu broda.

5. Crveno-bijelo svjetlo na vrhu visokih građevina ili struktura:

– Oblik: Obično se sastoji od crvenog svjetla na vrhu i bijelog svjetla na donjem dijelu.

6. Zvukovi sirene:

   – Oblik: Sirene na brodu proizvode različite zvukove, uključujući jedan dugi signal za “odlazak s mjesta” i seriju kratkih signala za “opasnost” ili “potrebna pomoć”.

   – Zvučni signal: Sirene broda koriste se za upozorenje drugih brodova o prisutnosti, smjeru kretanja i hitnim situacijama na moru.

Navigacijska svjetla su ključni dio pomorske opreme koja pomaže u održavanju sigurnosti na moru. Njihova pravilna upotreba i prepoznavanje zvučnih signala pomažu brodovima da komuniciraju i izbjegnu sudare na otvorenom moru.

63. International Code of Signals (ICS) je skup signala koji se koristi na brodovima i drugim pomorskim plovilima radi komunikacije među posadama, kao i s obalnim ustanovama ili drugim brodovima

1. Istorija: International Code of Signals razvijen je kako bi se olakšala komunikacija između brodova različitih nacionalnosti i jezika. Prva verzija stvorena je 1855. godine.

2. Sastav i oblik: ICS se sastoji od različitih signala koji se šalju putem zastava, svjetala, semafora ili radio signala. Svaki signal ima svoje značenje, a kombinacijom različitih signala mogu se prenositi složenije poruke.

3. Primjena: ICS se koristi za različite svrhe, uključujući komunikaciju između brodova radi davanja upozorenja, zahtjeva za pomoć, identifikacije, potvrde ili davanja uputa. Također se koristi u hitnim situacijama kao što su spašavanje na moru ili evakuacija.

4. Korištenje na brodu: Svaki brod treba imati kopiju International Code of Signals-a kako bi posada mogla brzo pristupiti i koristiti signale prema potrebi. Signali se obično prikazuju pomoću signalnih zastava ili svjetala, dok se u moderno doba mogu prenositi i putem radija ili drugih elektroničkih uređaja.

5. Standardizacija: ICS je standardizovan kako bi osigurao jednoznačno tumačenje signala širom svijeta. To pomaže u izbjegavanju nesporazuma i olakšava komunikaciju između brodova različitih nacionalnosti.

International Code of Signals je ključni alat za sigurnu i učinkovitu komunikaciju na moru. Njegova primjena pomaže u održavanju reda, sigurnosti i koordinaciji među brodovima širom svijeta.

64. Balast

Balast na brodu je tekućina ili materijal koji se koristi kako bi se promijenila težina ili stabilnost broda. Glavna svrha balasta je održavanje stabilnosti broda, posebno kada je brod prazan ili kada se opterećenje mijenja. Postoje dva glavna tipa balasta:

1. Tečni balast: Ovo je voda koja se pumpa u posebne spremnike u brodu kako bi se povećala težina i stabilnost. Tekući balast može se koristiti i za podešavanje trima broda (nagiba naprijed-natrag). Kada je brod opterećen teretom, tekući balast se može ispustiti kako bi se održala stabilnost.

2. Fiksni balast: To su čvrsti materijali poput željeza ili betona koji se trajno nalaze u određenim dijelovima broda radi poboljšanja stabilnosti. Ovaj tip balasta obično se koristi na manjim brodovima ili brodovima koji imaju specifične stabilnostne zahtjeve.

Balast je ključni element za sigurnost i stabilnost broda, posebno tokom pražnjenja ili punjenja teretnih spremnika ili tokom promjena u uslovima plovidbe. Bez adekvatnog balasta, brod bi mogao postati neuravnotežen i sklona prevrtanju, što predstavlja ozbiljnu opasnost za sigurnost posade i tereta.

Ballastni tankovi su spremnici na brodu koji se koriste za skladištenje tekućeg ballasta, obično vode. Njihova glavna svrha je promjena težine, trima ili stabilnosti broda. Ballastni tankovi mogu biti različitih vrsta i veličina, ovisno o potrebama i dizajnu broda. Evo nekoliko primjera vrsta ballastnih tankova:

1. Čelični tankovi: Ovo su čelični spremnici koji su ugrađeni u strukturu broda i obično se koriste za skladištenje vode kao ballasta. Mogu se nalaziti duž bočnih strana broda ili u odjeljcima ispod palube.

2. Dvostruki dno: Mnogi moderni brodovi imaju dvostruko dno koje omogućava skladištenje ballasta između dva sloja trupa. Ovi prostori mogu biti ispunjeni vodom kako bi se povećala stabilnost broda.

3. Ballastne krme: Ovi spremnici se nalaze u zadnjem dijelu broda, blizu krme. Koriste se za prilagodjavanje trima i stabilnosti broda, posebno kada je teret raspoređen na pramcu.

4. Ballastne pregrade: Ovo su pregrade unutar trupa broda koje se mogu koristiti za razdvajanje ballastnih spremnika radi bolje raspodjele težine i stabilnosti.

Ovi ballastni tankovi omogućuju brodu da prilagodi svoju težinu i stabilnost prema potrebama tokom plovidbe, čime se osigurava sigurna i učinkovita operacija.

Ballastne pumpe su specijalne pumpe koje se koriste za punjenje i pražnjenje ballastnih tankova na brodu. One omogućuju kontrolisano unošenje ili izbacivanje vode ili drugih ballastnih medija iz tankova radi prilagodbe težine, trima i stabilnosti broda. Evo nekoliko karakteristika ballastnih pumpi:

1. Kapacitet: Ballastne pumpe moraju imati odgovarajući kapacitet za brzo punjenje ili pražnjenje ballastnih tankova, ovisno o potrebama plovidbe i veličini tankova.

2. Sposobnost prebacivanja: Neke ballastne pumpe mogu imati mogućnost prebacivanja, što znači da mogu prebaciti ballastni materijal iz jednog tanka u drugi radi bolje raspodjele tereta ili stabilnosti.

3. Prilagodljivost: Pumpe moraju biti prilagodljive različitim uslovima plovidbe i promjenama u teretu. To može uključivati ​​mogućnost podešavanja brzine ili protoka, kao i usklađivanje s ostalim sistemima na brodu.

4. Otpornost na koroziju: Budući da će ballastne pumpe raditi s vodom ili morskom vodom, moraju biti izrađene od materijala koji su otporni na koroziju kako bi se osigurala dugotrajna i pouzdana funkcionalnost.

5. Učinkovitost: Važno je da ballastne pumpe budu učinkovite i pouzdane kako bi se osiguralo brzo i sigurno punjenje ili pražnjenje ballastnih tankova bez gubitka vremena ili resursa.

Ballastne pumpe su ključni dio sastav ballasta na brodu i igraju važnu ulogu u održavanju stabilnosti i sigurnosti tokom plovidbe.

65. Pumpe

Ballastna pumpa, takođe poznata kao pumpa za balast, koristi se za punjenje i pražnjenje ballastnih tankova na brodu. Ova pumpa omogućava kontrolisano unošenje ili izbacivanje vode ili drugih ballastnih materijala iz tankova kako bi se prilagodila težina, trim i stabilnost broda.

Vatrogasna pumpa, ili pumpa za gašenje požara, koristi se za stvaranje pritiska u vatrogasnom sistemu broda. Njena svrha je osigurati dovoljan pritisak vode za napajanje vatrogasnih cijevi, pištolja i drugih vatrogasnih uređaja u slučaju požara na brodu. Ove pumpe često imaju visok protok i pritisak kako bi efikasno gasile požare.

Hitna vatrogasna pumpa (EMCY fire pump) je dodatna vatrogasna pumpa koja se aktivira u slučaju nužde, kada glavna vatrogasna pumpa ne uspije ili kada je potrebna dodatna snaga za kontrolisanje požara. Ova pumpa obezbjeđuje dodatni kapacitet za borbu protiv požara u kritičnim situacijama kako bi se osigurala sigurnost posade i broda.

66. Santine

Santine na brodu su rezervoari koji se koriste za sakupljanje različitih otpadnih tečnosti nastalih tokom rada broda. To uključuje kondenzat, ulje za podmazivanje, rashladna sredstva i druge tečnosti koje se koriste u procesima rada motora i opreme. Ove tečnosti se moraju adekvatno sakupljati kako bi se sprečilo njihovo širenje po brodu. Vrsta i veličina santina variraju u zavisnosti od tipa broda i opreme koja se koristi. Praćenje i održavanje santina redovni su dio operativnih procedura na brodu.

67. Ejektor

U sistemu balasta na brodu, ejektor je uređaj koji se koristi za ispuštanje balastne vode iz ballastnih tankova. To je vrsta hidrauličkog uređaja koji koristi princip fluidne dinamike kako bi stvorio vakuum unutar tanka, što omogućuje vodi da se slobodno ispumpa iz tanka. Kada se ejektor aktivira, protok tečnosti ili gasa kroz sistem stvara nizak pritisak unutar ejektora, što uzrokuje da se balastna voda usisava iz tanka i izbacuje iz broda kroz odgovarajuće cevi ili izlaze. Ova tehnika omogućava brzo i efikasno pražnjenje ballastnih tankova kako bi se prilagodila stabilnost i trim broda.