Priručnik za kadete makine
Vasilije Mićanović
PRIRUČNIK ZA 4.
OFICIRA MAKINE
SADRŽAJ
2-9 DNEVNE OBAVEZE
10-18 POSLOVI I ZADUŽENJA
19-24 BUNKERI I TRANSFERI
24-25 KRAJ MJESECA
26-28 MANOVRA
28-31 OSNOVE SIGURNOSTI
DNEVNE OBAVEZE
Svaki oficir na brodu ima određena zaduženja koja moraju biti izvršena svakog dana.
Dnevne obaveze se sastoje od:
- Čekiranje rifera
- Sondiranja
- Ispiranja turbina
- Provjera ulja u separatorima i kompresorima
- Drenanje tankova i boca zraka
- Pisanje Log Book-a
ČEKIRANJE RIFERA
Kontejneri za hlađenje ili tzv. riferi koriste se za robu kojoj je potrebno održavanje niske temperature tokom transporta. Ovi kontejneri su opremljeni rashladnom jedinicom koja je povezana sa brodskim napajanjem.
Takav tip tereta zahtijeva svakodnevnu pažnju. Uobičajeno je da se briga o riferima povjerava reefer man. Međutim, ako on nije prisutan na brodu, 4. oficir stroja preuzima odgovornost za tu obavezu.
Zadatak je prilično jednostavan. Postoji lista sa tačnim pozicijama i brojevima rifer kontejnera koje je potrebno provjeriti. U slučaju da se pozicija ne poklapa sa navedenom, neophodno je odmah obavijestiti upravitelja, kako bi se utvrdilo
da li je rifer uopšte prisutan na brodu. Ova procedura je od ključne važnosti za očuvanje kvaliteta tereta i siguran transport robe koja zahtijeva hlađenje.
NAPOMENA!
RIFER NA SEBI IMA OZNAKU KOJA SE SASTOJI OD BROJEVA I SLOVA. TA OZNAKA JE KAO IME RIFERA.
Pored provjere pozicije, važno je i osigurati da rifer ispravno radi i da nema aktiviranih alarma. To se može provjeriti putem lampica koje pokazuju status rifer kontejnera (crvena lampica znači da je uključen alarm). Ako se na ekranu rifer kontejnera pojavi alarm, obavezni ste zabilježiti vrstu alarma i obavijestiti upravitelja ili električara.
U nekim kompanijama je uvedena praksa korišćenja tableta. Vaša dužnost je da slikate parametre svakog rifer kontejnera pomoću tableta i svakodnevno dostavljate izvještaje kompaniji. Ova procedura osigurava precizno praćenje stanja i funkcionalnosti svakog rifer kontejnera, što je od ključne važnosti za siguran transport osjetljivih tereta koji zahtijevaju održavanje niske temperature.
SONDIRANJE
Sondiranje je postupak mjerenja nivoa tečnosti u tankovima ili određenim prostorima. Na brodu, nije moguće potpuno se osloniti na automatizaciju mehaničkih uređaja, posebno kada su u pitanju materijali za koje neoprez može dovesti do zagađenja nafte i oštećenja mašina. Zbog toga se uvijek daje prednost ručnom sondiranju kako bi se pažljivo provjerio nivo tečnosti u tankovima, sprečavajući tako prelivanje ili presušivanje istih.
Osim svakodnevnog sondiranja dnevnih tankova, ovo se obično vrši i nakon transfera određenih tečnosti, bunkera goriva i maziva, ili po zahtjevu upravitelja. Sondiranje se sprovodi pomoću sonde i tabele sondiranja. Sonda je alat koji se sastoji od ručke i trake, često napravljene od metala, na čijem vrhu se nalazi teg. Na tegu i traci su označeni centimetri ili stope.
Svaki tank ima svoju tabelu sondiranja koja se koristi za pretvaranje centimetara dobijenih sondiranjem u određenu zapreminu. Na primjer, ako smo sondirali tank i pokazao nam je 10 centimetara, u tabeli možemo vidjeti da su ti 10 centimetara jednaki 3 kubna metra (m³).
Ova precizna mjerenja su od suštinskog značaja za siguran transport tečnosti na brodu.
Postoje dvije vrste sondiranja na brodu:
- Obično sondiranje
- Sondiranje sa ulidžom
Obično se sondiranje primjenjuje kod manjih ili praznih tankova. Da bi se izbjeglo prljanje čitave sonde, postupak je jednostavan: potrebno je spustiti traku dok ne dodirne dno tanka. Traka će precizno izmjeriti visinu tečnosti koju je zatim potrebno usporediti sa vrijednostima u tabeli sondiranja.
Na primjer ako traku spustimo 600 cm i kada je izvučemo ona pokaže 100 cm to znači da je prazan prostor odnosno ulidž 500 cm. Ako stavimo da je dužina cijevi za sondiranje 1500 cm onda bismo mogli izračunati i nivo tečnosti koji bi iznosio 1000 cm. Kao i u običnoj metodi, vrijednost ulidža je potrebno uporediti sa tabelom sondiranja kako bismo dobili količinu u određenoj zapremini.
1500 – 600 + 100 = 1000 (visina tečnosti u tanku)
ISPIRANJE TURBINA
Turbine na brodu su veoma važan dio sistema jer koriste izduvne plinove kako bi doveli isprini zrak u cilindar motora. Međutim, zbog tog procesa dolazi do njihovog priljanja, a kako bi se izbjeglo stvaranje povratnog pritiska ili oštećenja na turbini, koriste se dvije vrste ispiranja turbine. Jedna za stranu ispušnih plinova a druga za kompresorsku stranu.
Za stranu ispušnih plinova koristi se suva metoda koja se vrši uz pomoć turbo blastera.
Za kompresorsku stranu koja služi za dobavu ispirnog zraka koristi se metoda ispiranja destilovanom vodom.
Napomena:
Ispiranje turbina se obično vrši na svakih 48 sati, suvo ispiranje je najbolje vršiti na što većem opterećenju. Proces ispiranja i najoptimalnije opterećenje za ispiranje istih može se naći u instrukcionim knjigama ili na samoj turbini.
PROVJERA ULJA U KOPRESORIMA I SEPARATORIMA
Iako se ulje u kopresorima i separatorima ne troši baš u velikim količinama, potrebno ih je svakodnevno provjeravti kako oni ne bi ostali bez ulja, što bi izazvalo veliku štetu na istim.
Kompresor i separator na sebi imaju malu sondu uz pomoć koje se može izmjeriti nivo ulja u karteru jednog i drugog.
Nivo ulja u kompresoru se može provjeriti dok kompresor radi, a nivo ulja u separatoru jedino kada je separator ugašen.
Broj 2 na slici predstavlja malu sondu za provjeru ulja na kopresoru. Sličnu sondu toj na sebi ima i separator.
DRENANJE TANKOVA I BOCA ZRAKA
Zbog velikih razlika u temperaturama mora i unutrašnjosti mašinskog prostora stvara se velika kondenzacija kako u makini tako i u tankovima i bocama zraka.
U slučaju kada bi se velike količine kondenzacije pomiješale sa gorivom ili zrakom uređaji koji ih koriste jednostavno ne bi mogli raditi.
Iz tog razloga na većini tankova na samom dnu postoji drein linija koja služi kako bi se voda iz tankova drenala.
Tankove i boce je potrebno drenati barem jednom dnevno.
NAPOMENA
U periodu kada se brod nalazi u tropskim dijelovima ili u toku velikih vrućina kondenzacija se povećava pa sa tim je potrebno i češće drenati tankove i boce zraka.
PISANJE LOG BOOK-A
Log book je brodski dnevnik koji je napravljen isključivo za mašinski dio broda. Kako bi se vodila dnevna evidencija bitnih parametara poput temperature ispusnih plinova glavne makine i generatora, temperature košuljica glavne makine, temperature reshladne vode, mora, itd.
Nekada su se svi ti parametri uzimali na licu mjesta sa samih uređaja, a danas se većina tih parametara može uzeti sa kompjutera koji se nalaze u kontrolnoj.
Osim parametara u log book se upisuju i dnevne potrošnje goriva, ulja, slatke vode.
POSLOVI I ZADUŽENJA
Posada na brodu treba da funkcioniše kao jedan ujedinjen tim. Međutim, svaki član posade ima svoje specifične zadatke i odgovornosti u zavisnosti od svog čina, posebno u vezi sa radom na strojevima. Ovi zadaci su jasno definisani i svako je dužan da ih izvršava. To uključuje održavanje, praćenje i sigurnost svih mehaničkih sistema na brodu kako bi se obezbijedilo sigurno i efikasno putovanje. Ova disciplina i koordinacija među članovima posade od ključne su važnosti za sigurnost broda i svih ljudi na njemu.
Četvrti oficir makine zadužen je za sljedeće strojeve:
- Separatore
- Kompresore
- Pumpe
- Kormilo
SEPARATORI
PRINCIP RADA SEPARATORA
Separatori na brodu imaju ključnu ulogu – pročišćavaju različite medije. Gorivo koje se bunkeriše putem barži ili cisterni obično sadrži nečistoće kao što su ugljenik, čestice prašine i pepeo koji može uzrokovati habanje cilindara, klipova ili šprica za ubrizgavanje goriva.
Osim toga, u nečišćenom gorivu često postoje i određene količine vode. Ako se ova voda ne ukloni, može smanjiti kvalitetu goriva i dovesti do oštećenja uređaja koji koriste to gorivo.
Nakon što se gorivo bunkeriše, skladišti se u rezervoarima za gorivo. Zatim se pomoću transfer pumpe prebacuje u settling tankove. U settling tanku se gorivo zagrijava na višu temperaturu, što pomaže u odvajanju vode i razbijanju većih kontaminacija.
Ovaj proces pročišćavanja osigurava da se gorivo koristi u najčišćem mogućem stanju, čime se poboljšava performansa motora i produžuje radni vijek brodskih sistema.
GLAVNI DIJELOVI SEPARATORA
Na slici 8 su prikazani svi glavni dijelovi jednog separatora, u nastavku će biti objašnjeni:
- Ručka – povezuje centripetalnu pumpu i poklopac, preko nje ulazi voda za punjenje i ispiranje bubnja.
- Centripetalna pumpa – ima za zadatak da izbaci očišćenu prljavštinu iz separatora pod pritiskom.
- Poklopac – pokriva
- Blok sa sensorima – sadrži senzore potrebne za praćenje rada separatora (Transmiter pritisaka, Sladž detektor, Detektor vode, solenoid ventile za pražnjenje vode i cirkulaciju iste)
- Bubanj – On sam i dijelovi u njemu služe za pročišćavanje goriva uz pomoć centrifugalne sile.
- Kućište – Na njemu su pričvrćeni pokretni dijelovi, poklopac i elektromotor.
- Staklo – Služi za provjeru nivoa ulja u karteru
- Gornje staklo – Služi za provjeru kaiša.
- Ručna kočnica – Kako bi smanjila potrebno vrijeme za usporavanje separatora.
- Solenoid ventil vode – Otvara i zatvara vodu po
- Pogon – Uz pomoć elektromotora preko kaiša pogoni osovinu separatora.
- Motor – Podiže brzinu separatore do potrebnih broja okretaja, zaštićen je od preopterećenja.
BUBANJ SEPARATORA
Bubanj je kompleksniji od ostalih dijelova separatora pa ga je potrebno posebno izdvojiti i dodatno objasniti.
Gorivo se dovodi iz settling tanka preko feed pumpe na bubanj gdje uz pomoć centrifugalne sile i razlika u težinama materija dolazi do izdvajanja prljavštine.
Sam bubanj se sastoji od pokretnih (hidrauličnih) i fiksnih dijelova.
Na slici broj 9 vide se pokretni dijelovi bubnja, to su:
- Radni mediji – Obično je to voda koja pod pritskom ima zadatak da pokreće dijelove kako bi otvorila, odnosno zatvorila bubanj.
- Prstenasti klip – Fiksiran je u dno bubnja, rotira se istom brzinom kao i svi ostali dijelovi separatora.
- Klizni klip – Fiksiran je u dno bubnja, rotira se istom brzinom kao ostali dijelovi bubnja.
Ovi dijelovi imaju zadatak da njihovim kretanjem, otvaraju i zatvaraju bubanj kako bi isti mogao da izbaci nečistoće iz sebe.
Na slici broj 10 vide se svi fiksni dijelovi bubnja, oni su sljedeći:
- Bubanj – Proizvodi velike centrifugalne sile kroz okretanje kako bi separacija bila moguća.
- Distributor – Ubrzava fluid koji ulazi kroz prolaz A, onda kroz cijevi pa sve do diskova unutar bubnja.
- Diskovi – Služe kako bi podijelili teške i lake materije jedne od drugih, svaki disk ima ne sebi zube koji ih dijele jedan od drugog kako bi se stvorio među-prostor.
- Prostor za materije – Sakuplja prljave materije koje su diskovi
KOMPRESORI
PRINCIP RADA KOMPRESORA
Na brodu se koristi više vrsta kompresora koji zadovoljavaju različite potrebe. Iako se princip rada i dijelovi kompresora uglavnom podudaraju, glavna razlika među njima je broj cilindara, odnosno broj faza koje su im potrebne da postignu određeni pritisak.
Kompresor koji se koristi za stvaranje startnog zraka sa pritiskom od 30 bara je trostepeni kompresor. Ovaj kompresor ima ukupno 4 cilindra, od kojih su 2 cilindra namijenjena prvom stepenu, dok po jedan cilindar služi za drugi i treći stepen kompresije.
U prvom stepenu, kompresor usisava zrak iz okoline kroz dva vazdušna filtera, a zatim ga kompresuje u naredne dvije faze kako bi se postigao konačni pritisak od 30 bara. Važno je napomenuti da se zrak hladi nakon svake faze kompresije. Ovaj proces hlađenja omogućava lakše postizanje željenog pritiska, poboljšavajući efikasnost i trajnost kompresorskog sistema na brodu.
GLAVNI DIJELOVI KOMPRESORA
- Prvi stepen kompresije (cilindar br 2)
- Drugi stepen kompresije (cilindar br 3)
- Treći stepen kompresije (cilindar br 4)
- Sigurnosni ventil prvog stepena
- Sigurnosni ventil drugog stepena
- Sigurnosni ventil trećeg stepena
- Rashladnik
- Separator kondenzata drugog stepena
- Separator kondenzata trećeg stepena
- Tankić za sakupljanje kondenzata
- Solenoid ventil kompresionog stepena
- Solenoid ventil kompresionog stepena
- Solenoid ventil kompresionog stepena
- Prekidač niskog pritiska ulja
- Sonda ulja
- Odušnik kartera sa izolacijonom cijevi
- Elektromotor
Važno je napomenuti da se u kompresoru nalazi privješena pumpa ulja, koja ima svoj filter unutar kartera, služi za podmazivanje cilindara i ostalih pokretnih dijelova kompresora. Pritisak tog ulja je praćen uz pomoć transmitera niskog pritiska ulja koji u slučaju da dodje do pada pritiska na istom može pogasiti kopresor.
Bitan detalj je da kondenzat koji se stvara u kompresoru u sebi sadrži ulje i vodu koja nastaje u toku rada kompresora. Taj kondenzat se sakuplja poslije svakog stepena u tanku za sakupljanje kondenzata.
Kondenzat se drena preko drein linije. Solenoid i drein ventili su ugrađeni u drein liniju za svaki separator. Solenoid ventili moraju biti otvoreni kada kompresor ne radi. Nekoliko sekundi nakon startovanja, solenoid ventil bi trebalo da se zatvori i kompresor bi trebalo da se uključi.
PUMPE
Četvrti oficir makine nije zadužen za remont pumpi već za održavanje filtera kod pumpi koji ih imaju.
Određene pumpe na brodu imaju filtere na usisnoj strani kako ne bi došlo do oštećenja pumpi prilikom njigovog rada od strane nekih većih materija.
Pumpe koje ih obično imaju:
- Transfer pumpe
- Feed pumpe separatora
- Supply pumpe
- Sludge pumpa
- Bilge pumpa
Proces čišćenja filtera – Potrebno je zatvoriti usisni i tlačni ventil koji se nalaze prije i poslije filtera, nakon toga treba drenati fluid iz filtera a potom polako skinuti poklopac sa kućišta. Unutar kućišta se nalazi košara koju je potrebno oprati i vratiti nazad u kućište.
Nakon što je košara vraćena u kućište, potrebno je vratiti poklopac nazad ali uz to povesti računa da je brtva između poklopca i kućišta na mjestu. Kada je sve vraćeno na mjesto potrebno je ozračiti filter kako bi se izbacio zrak iz sistema.
Ozračivanje filtera – Otvoriti malo odzračni ventil i usisni ventil, dok je tlačni zatvoren, držati tako dok kroz odzračni ventil ne krene gorivo, kada je gorivo krenulo zatvoriti odzračni ventil i potom postepeno otvarati usisni a potom tlačni ventil.
KORMILO
Ono što je btino je da četvrti oficir zna a vezano je za kormilo jeste da postoje četiri hidraulična cilindra pričvršćena za dvije ruke diska aktuatora, sa obije strane. Ovi cilindri su direktno povezani sa električnim hidrauličnim pumpama koje stvaraju hidraulički pritisak kroz cijevi.
Ovo polje hidrauličkog pritiska koje je prisutno u pumpama daje kretanje hidrauličnim cilindrima, što zauzvrat odgovara aktuatoru koji djeluje na kormilo.
Svim tim pokretnim dijelovima i stazama je potrebno podmazivanje mašću. Obično na novim brodovima postoji pumpa koja radi automatski pa bi je samo trebalo dopunjavati. Međutim, na nekim brodovima se i dalje kormilo podmazuje ručno uz pomoć mazalice.
BUNKERI I TRANSFERI
BUNKERI
Bunkerisanje je proces punjenja goriva, ulja ili vode u brodske tankove. Za operaciju bunkerisanja postoji cijela procedura koju je potrebno ispuniti. Te procedure se u većinskom dijelu tiču sigurnosti.
Procedura se sastoji od 3 sljedeće operacije:
- Operacije prije početka
- Operacije u toku
- Operacije poslije
Što se tiče operacija prije bunkera, one obuhvataju pripremu svih neophodnih dokumenata, pripremu bunker linija i povezivanje creva sa bunker baržama ili cistjernama.
Kada je riječ o dokumentima za bunker operacije, oni uključuju sondiranje prije bunkera, sigurnosne liste i dokumentaciju potrebnu za slanje uzoraka goriva na analizu, što uključuje pripremu bočica za uzimanje uzoraka.
Sondiranje prije bunkera je obavezno radi tačnog mjerenja količine goriva, što omogućava precizno izračunavanje ukupne količine bunkerisanog goriva.
Sigurnosna lista sadrži informacije o količini goriva koja će se prenijeti u određene tankove, što određuje upravitelj. Na ovoj listi se takođe upisuju članovi posade koji će učestvovati u operaciji bunkera.
Sve ove pripreme su ključne kako bi se osiguralo sigurno, tačno i efikasno bunkerisanje goriva na brodu. Ova procedura je od vitalnog značaja za siguran i pouzdan rad brodskog motora.
Pripremu za slanje goriva na analizu obično sprema upravitelj ali važno je napomenuti da je za to potrebno pripremiti BDN, Lending report, ispuniti papire za laboratoriju kojoj se šalje. Posljednji korak u postupku je popuniti naljepnicu na bocama za semple i staviti silove na iste, potom sve to staviti u kovertu koja je obezbijeđena od strane firme.
Za pripremu linije za bunker zadužen je 4. oficir makine. U zavisnosti koju vrstu fluida prima brod potrebno je otvoriti ili zatvoriti određene ventile kako bi taj fluid mogao doći od bunker stanice do tanka koji se puni.
Na slikama 14 i15 su prikazane šeme bunker linije za teško gorivo, je crvenom bojom pokazana linija kojom bi gorivo trebalo ići.
Ventili označeni zelenom bojom su otvoreni na kompjuteru, pored njih je potrebno otvoriti i ventil na bunker stanici. Svi ostali ventili su zatvoreni uključujući ventile na transfer pumpi koje bi trebalo zatvoriti iz sigurnosnih razloga.
Kao i za bunker goriva, na brodu postoji šema za svaki sistem posebno pa je i procedura bunkerisanja slična.
U toku operacije bunkerisanja bitno je provjeravati obje bunker stanice, obilaziti liniju kojom gorivo ide i povremeno sondirati kako ne bi došlo do katastrofe, odnosno polucije.
Poslije završene operacije potrebno je sondirati sve tankove koji su punjeni kako bi provjerili da li je ukrcana količina tačna, a nakon toga će upravitelj dati dozvolu za otpajanje manige. Nakon što je maniga otpojena potrebno je vratiti liniju u prvobitno stanje kakve je bila prije početka opracije.
TRANSFERI
Sva tranferisanja unutar mašinskog dijela su zaduženja 4. oficira makine. Neki do njih su:
- Transferi santina
- Transferi teškog goriva
- Transferi dizela
- Transferi ulja
Za sve te transfere postoje šeme poput one za bunkerisanje goriva. Ono što je važno jeste naučiti čitati te šeme.
Svaka šema se sastoji od različitih simbola pumpi, uređaja, tankova i ventila. Svi uređai, pumpe i tankovi su označene crtežom a pored crteža stoji njihov naziv kako bi znali tačno o čemu se radi. Kod ventila toga nema, stoga je slika broj 18 jako važna i na njoj su prikazane sve vrste ventila.
Jednom kada se nauče čitati šeme tada pravljenje tranfera postaje jednostavno. Potrebno je naći ventil unutar mašinskog prostora, zatim ga otvoriti, odnosno zatvoriti pa potom startovati pumpu.
KRAJ MJESECA
Na kraju svakog mjeseca, važno je završiti dokumentaciju koja je propisana. Dio tih dokumenata se šalje kompaniji, dok se neki od njih čuvaju na brodu.
Kako bi se pravilno pratila potrošnja ulja i hemikalija na brodu, neophodno je redovno provjeravati njihove zalihe na kraju svakog mjeseca. Sva manja ulja i hemikalije trebaju biti pažljivo odvojena i smještena na jednom mjestu, što olakšava njihovo brojanje i praćenje. Stanje ovih zaliha se tačno bilježi i čuva na brodu u dokumentaciji.
Ovaj sistematičan pristup omogućava precizno praćenje potrošnje resursa na brodu, čime se osigurava efikasno upravljanje zalihama i održavanje sigurnosti i performansi broda.
Pored hemije i ulja, u toku mjeseca se prate temperature frižidera za hranu, temperature ležajeva i pritisak stern tube sistema.
Praćenje ovih parametara se može svrstati u dnevnu obavezu jer se upisuju u engine log book svakoga dana. Sve ove parametre možemo uzeti sa kompjutera iz kontrolne sobe osim pritisaka u stern tube sistemu koji se mora uzeti na lice mjesta u stern tubu.
Osim navedenog, 4. oficir makine zadužen je da na kraju svakog mjeseca bilježi radne sate svih uređaja na brodu.
MANOVRA
Manovra je operacija u toku koje brod ulazi ili izlazi iz obalnih voda neke zemlje, izbjegava nekoliko brodova na putu i nastavlja prema vezu ili izlazu iz luke.
Isto tako kao manovru možemo računati prolaze kroz kanale i pluvidbu u prometnim zonama.
U toku manovre u makini moraju biti upravitelj, dežurni oficir i u slučaju da upravitelj zahtijeva električar.
PROCEDURA:
Jedan sat do manovre – Jedan sat prije početka manovre dežurni oficir sa mosta zove u makinu i daje jedan sat do manovre.
Dežurni oficir u makini je dužan da obavijesti upravitelja potom tu naredbu zabilježi u bell booku.
U zavisnosti da li brod ulazi ili izlazi iz luke postoje male razlike u pripremi pogona za manovru.
Kada brod ulazi u luku sa mosta će smanjiti brzinu pa će biti potrebno otvoriti grijanje za kosuljice glavne makine i upaliti boiler. Kada vas je zvao dežurni oficir sa mosta kako bi vam dao jedan sat do manovre njegova dužnost je bila da vam kaže da li su mu potrebni bow trasteri. Ukoliko jesu vaša dužnost jeste da zagrijete i ubacite tri generator u mrežu koji na novim brodovima služe kao preduslov za startovanje bow trastera.
Nakon startovanja pomocnih motora, boilera i otvaranja grijanja potrebno je drenati boce zraka i obići kompletnu makinu kako bi se uvjerili da je pogon spreman za manevrisanje.
Jednom kada se pilot ukrcao na brod sa mosta će dati komandu stendby engine koju će mo isto tako upisati u bell book.
Ta komanda znači da manovra počinje te je potrebno uzeti kauntere kako bi se napisao riport.
Od tog trenutka dežurni oficir prati parametre poput temperature košuljica, ispušnih plinova, ulja na generatorima i td.
Jednom kada je manovra gotova komanda sa mosta je FWE ili finish with engine, što znači da je manovra gotova pa je potrebno ponovo uzeti kauntere i raspremiti makinu.
Raspremiti makinu znači, ugasiti pomoćne motore koji nisu potrebni, ubaciti prekret, zatvoriti startni zrak i otvoriti pipce na glavnoj makini.
A kada brod izlazi iz luke procedura je sledeća, na jedan sat do manovre dežurni oficir obavjestava upravitelja pa potom preduzima sledeće korake. Pali potrebne pomoćne motore i ubacuje ih u mrežu, prekreće makinu i izvlači prekret zatim otvara startni zrak.
Kao i kod manovre ulaska u luku potrebno je drenati boce zraka I obići cijeli pogon.
Jednom kada je makina spremna upravitelj traži dozvolu kako bi produvao glavni motor, jednom kada ga je produvao dežurni oficir zatvara pipce na glavnoj makini i sve je spremno za manovru.
Kao kod svake manovre svaka komanda data sa mosta mora biti upisana u bell book tačnim redosljedom.
Jednom kada brod isplovi iz luke i krene u navigaciju, temperature će se stabilizovati pa je potrebno zatvoriti grijanje kosuljica glavne makine i potom ugasiti boiler.
OSNOVE SIGURNOSTI
Pod sigurnosti, na brodu se podrazumijevaju sve one stvari koje su preduzete kako bi se zaštitili ljudi koji rade na brodu. Sve ono što spada u zaštitu na brodu je:
- Zaštitna oprema na radu
- Alarmi na brodu
- Dužnosti u slučaju nezgode
- Čamci za spasavanje
- Ostala oprema
Svaka od ovih stavki pojedinačno je obuhvaćena na muster listi.
ZAŠTITNA OPREMA NA RADU
Zaštitna oprema na radu jeste zapravo ona odjeća koja se nosi prilikom obavljanja svojih dužnosti na brodu. S obzirom na to da se ovdje radi o ENGINE DEPARTMENT-U, zaštitna oprema se sastoji od:
- Šlema
- Konbinezona
- Rukavica
- Cipela (safety shoes)
Osim ove opreme na brodu postoje različite vrste maski, rukavica, naočara koje se koriste u zavisnosti koju dužnost obavljate.
ALARMI NA BRODU
Ovdje će biti riječi o alarmima koji služe za zaštitu. Recimo, na MSC brodovima postoje 4 osnovna alarma. A to su:
- Fire alarm
- General alarm
- Abandon ship (napuštanje broda)
- Man overboard (čovjek u moru)
Svaki od navedenih alarma ima signal koji se izvodi brodskom sirenom pa tako I sljedeći signali.
- Fire alarm – Konstantno oglašavanje brodske sirene ili
- General alarm – Sedam kratkih ili više kratkih oglašavanja praćeni jednim dugim oglašavanjem brodske sirene.
- Abandon ship – Ovo naređenje može jedino izdati lično kapetan
- Man overbord – Tri duga oglašavanja brodske sirene ili
DUŽNOSTI U SLUČAJU NEZGODE
U slučaju nezgode svaki član posade na brodu ima svoju dužnost koju treba da ispuni.
U slučaju požara na brodu posada je podijeljena u 5 timova od kojih su 2 emergensy fire tima, i po jedan tim za podršku makine, tim za
upravljanje na mostu i tim za prvu pomoc. Četvrti oficir ima dužnost u timu za podršku makini. On je pri ruci upravitelju broda (kapu) u kontrolnoj.
ČAMCI ZA NAPUŠTANJE BRODA
Na brodovima sa dva nadgrađa postoje dva čamca za napuštanje broda od kojih je uvijek jedan čamac za spašavanje. Jedina razlika između ta dva broda jeste da brzina dizanja i spuštanja čamca za spašavanje je brža nego kod čamca za napuštanje broda.
Oba broda sadrže hranu i vodu koja je propisana kako bi posada preživjela 7 dana.
Oba broda imaju prateću opremu poput sjekire, baklji, dimnih signala itd.
Ispravnost oba broda se testira na sedmičnom nivou.
OSTALA OPREMA
Osim svega navedenog brod sadrži jos dosta opreme za zaštitu posade i broda, recimo:
- CO2 sistem
- Life raft
- Toplotna odijela
- Prsluk za spašavanje
- Breathing apparatus
- CO2 sistem je sistem koji koristi ugljen dioksid kao sredstvo za gašenje požara. Da bi ovaj sistem funkcionisao prostor u kojem se nalazi požar mora biti u potpunosti zatvoren kako ne bi ulazio zrak u isti.
- Life raft jeste plutajući obijekat koji može biti aktiviran ručno ili u slučaju da brod potone na određenoj dubini aktiviraće se sam. Služi za napuštanje broda.
- Toplotno odijelo i prsluk za spasavanje su osnovne stvari koje se tiču lične sigurnosti na Svaki član posade ih ima u kabini, obavezni su da se nose u slučaju napuštanja broda. Toplotno odijelo služi za zaštitu od niskih temperatura mora, prsluk za spasavanje kako bi mogli plutati na površini mora.
- Breathing apparatus jeste maska za disanje koja kada se aktivira ima period trajanja od 15 minuta. Služi u hitnim slučajevima kako bi napustili mjesto puno dima ili prostoriju napunjenu sa ugljen dioksidom.
Crnogorski 
English